Obavijesti

Novi naslovi

Viktoria Franić Tomić; Slobodan Prosperov Novak: Abrahamova žrtva

Riječ je o prvoj komparatističoj studiji  koja u obradi teme Abrahamove žrtve integrira sve poznate hrvatske književne adaptacije i njezine odjeke u svjetskom kontekstu, a usto predstavlja i prvi pokušaj obuhvatna prikaza književnog mita o Abrahamovoj žrtvi i njegovih preobrazbi s obzirom na filozofijsko čitanje teoloških slojeva ove biblijske naracije te njezine likovnosti od najstarijih židovskih, muslimanskih i kršćanskih vizualizacija.

U tom je okviru doprinos hrvatskoga slikara Frederika Benkovića, pohranjen u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, bez ikakve sumnje najznačajniji hrvatski likovni doprinos ovoj temi. Upravo se nad promišljanjem o Abrahamovoj žrtvi pripadnost jednoj maloj kulturi kakva je hrvatska pokazala kao interpretativna prednost jer nismo imali problem da tvz. "velike kulture" i njihove klasike postavimo ispred vlastitih, već smo vrlo dobro razumjeli poziciju Sebe kao Drugoga.

Mario Crvenka: Žene u Bibliji

Među kontekstualnim pristupima o kojima se danas govori u katoličkom tumačenju Biblije nalazi se i feministički pristup. Sam dokument Papinske biblijske komisije Tumačenje Biblije u Crkvi iz 1993. godine piše o feminističkoj hermeneutici, koja polazi od povijesno-kritičke metode. Tko su bile žene u Bibliji? Koja je njihova uloga u tekstu? Koje strategije čitanja su koristile čitateljice u posljednje dvije tisuće godina? Što znači čitati kao žena? Što znači nazivati Bibliju "riječ Božja"? Što to može nekoga prisiliti da kaže da je Biblija u nečemu u krivu? Ima mnogo nejasnih odgovora na postavljena pitanja. Pitanja su uznemirujuća i remete tradicionalno, patrijarhalno čitanje tekstova.

Petar Lubina: Blaženoj svi naraštaji. Izabrane marijanske molitve svih vremena

Otkako sam g.1982. prihvatio uređivanje katoličkoga marijanskog mjesečnika "Marija", u svakom broju nastojao sam objaviti i po jednu marijansku molitvu, plod uma i srca kojega velikana duha, sveca, crkvenog oca, bogoslovca ili obična vjernika.  Među objavljenim molitvama ima veoma lijepih i vrijednih. Budući da slika govori više od riječi, odavno sam priželjkivao objaviti zbirku najljepših marijanskih molitava i nju ilustrirati poznatim slikama Majke Gospodinove iz kista velikih majstora. S Božjom pomoću, ta želja ostvaruje se konačno ovom knjigom, podijeljenom u dva dijela. U prvom su opisani temelji i povijesni presjek štovanja bl. Djevice Marije te nastanak i razvoj marijanskih molitava od početka do naših dana. U drugom dijelu izabrani su tekstovi marijanskih molitava svih vremena popraćeni najljepšim uprizorenjima Majke Gospodinove, reprodukcijama djela velikih majstora do kojih  sam uspio doći. Nadam se da će ova zbirka molitava doprinijeti da hrvatska marijanska baština raste i razvija se u duhu evanđeoske poruke koja nam prikazuje Majku Gospodinovu kao vjernu službenicu Gospodnju.                                                                                                                                                                                                                                                         

Iz predgovora 

Augustyn Pelanowski: Ranjeno svjetlo. Komentari Ivanova evanđelja

Najdublje se rane ne otkrivaju pred nepoznatima. Isus je pak stajao i otkrio sve svoje rane. Ne samo da ih je otkrio nego je i dopustio da Ga se dodirne. Njegove su riječi bile opipljive, a radost nije bila običan osjećaj, nego stanje potpune sreće. To je važno, jer živimo u svijetu u kojem prema riječima postajemo sumnjičavi, prije nego što ih netko izgovori ili preoblikuje u dokaze koji nas imaju u što uvjeriti. Onaj kojeg su vidjeli slomljena i ubijena na križu, poražen i okrvavljen, stajao je pred njima isijavajući mirom i radošću, otvorenih rana, ali lišen boli i šireći sreću oko sebe.

                                                                                                                                                                                                                                                            Odlomak iz knjige

Krešimir Šimić: Abrahamovo razlikovanje. Po(i)ētika vjere

Ova je knjiga dobro došla. Unosi jasnoću u rasprave o vjeri, njezinoj navodnoj sklonosti prema nasilju i odbacivanju drugoga, njezinoj navodnoj zatvorenosti za svjetlo razuma i društveni život s različitim i drugim. Pokazuje kako su problemi dublji od prigovora i kako su teološki odgovori važniji nego što  suvremena kultura to misli.

Od koristi je vjernicima koji u sebi osjećaju nemir i potrebu za svjetlom razuma. Njima pomaže da ono što već jesu vide na jasniji način. Od koristi je i nevjernicima i agnosticima. Njima je pomoć da razumiju  po(i)ētičnu narav vjere koju često poznaju samo iz površnih predrasuda, poopćenih osuda ili osobnih razočaranja. Knjiga svojim tonom, jezikom, blagonaklonošću prema svemu što olakšava razumijevanje i svojom otvorenošću i jasnoćom vlastitih polazišta i izvora misli pokazuje kako je moguće graditi kulturu crpeći iz izvora vjere u vremenu kada na vjeru pada negativno svjetlo. Knjiga je uz to, premda to nije njezina izravna namjera, dobro došla u ekumenskom i međureligijskom dijalogu (…) Ona u  našu kulturu dolazi kao jasan i prepoznatljiv teološki glas o kojem valja voditi računa upravo zbog potrebe kulture sâme za dijalogom i trudom oko razumijevanja drugog. 

Prof. dr. sc. Ante Vučković

Contact us

Catholic Faculty of Theology in Đakovo

IBAN account:
Faculty: HR4523900011100474440
Dorm: HR3123900011500027586

 

The website KBF in Đakovo uses cookies to ensure a better user experience and functionality of the site. By continuing to browse the website, you agree to the terms of use.