Zašto papu Franju napadaju kada kritizira suvremenu ekonomiju i staje u obranu siromašnih, prozivajući ga neznalicom ili čak marksistom? Takvi i slični komentari dolaze od pojedinih  libertarijanskih ekonomista, ali i iz nekih katoličkih krugova. No je li ovaj papa doista protiv kapitalizma i bogatstva? Što je to što on naziva ekonomijom isključivanja i nejednakosti? Zašto se zalaže za odbacivanje apsolutne autonomije tržišta i financijskih špekulacija? Postoji li u tomu kontinuitet crkvenoga socijalnog nauka ili je papa Franjo svojom oštrom kritikom kapitalizma učinio presedan u odnosu na svoje prethodnike?

Nastala kao rezultat gotovo dvadesetogodišnjeg autorova bavljenja srednjovjekovnom filozofijom onkraj uhodanih klišeja i stereotipa o tom razdoblju filozofijske misli, knjiga studija Stjepana Kušara posvećena je središnjim tezama i predstavnicima one filozofijske i teologijske misli kojoj su temeljnim obilježjima bili zemljopisna policentričnost, otvorenost prema kulturnoj, jezičnoj, religijskoj i znanstvenoj pluralnosti te oslonjenost na srednjovjekovnu ideju autoriteta.

Djelo Igora Mikecina o ranogrčkom filozofu Heraklitu, jednom od naznačajnijih filozofa u povijesti filozofije, opsežna je monografija koja uz tekst i prijevod Heraklitovih sačuvanih fragmenata (odnosno, kako ih autor naziva, gnoma) donosi i autorove filozofijske i filologijske komentare.

Čitavu ovu složenu pastoralnu, teološku, misionarsku i eklezijalnu građu autorica je klasificirala u 274 leksikografske natuknice, prema popisu Papinskog godišnjaka (Annuario Pontificio) koji navodi sve živuće ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odnosno one koji danas djeluju u svijetu, ne spominjući ugasle ili one koje pak Sveta stolica još nije priznala.

U knjizi Obične stvari i slobodni Bog su sabrana objavljena i neobjavljena autorova razmišljanja koja s raznih strana pokušavaju upozoriti na važnost običnih stvari u ljudskome životu i na njihovu otvorenost onkraj granica ljudske egzistencije.