Ova knjiga bila je prva o kojoj je odmah nakon svoga izbora govorio papa Franjo da mu je, kao niti jedna knjiga do nje, pomogla razumjeti i shvatiti Božje milosrđe.

Autor, kardinal Kasper, piše pak da je ona nastala od nacrta jednog predavanja koje mu nikako nije uspijevalo pa se temi ponovno i ponovno vraćao dok je nije konačno temeljitije obradio, premda će reći kako su i ovako iznesene spoznaje „tek načele“ to veliko i prevažno, a ipak dijelom i zanemareno, područje kršćanske teologije i vjere.

„Razmišljanje i istraživanje doveli su me do temeljnih pitanja nauka o Bogu i o Božjim svojstvima, kao i do temeljnih pitanja kršćanske egzistencije. Ustanovio sam da je milosrđe, koje ima središnje značenje u Bibliji, uvelike palo u zaborav u sistematskoj teologiji, ili ga se obrađuje vrlo maćehinski. Kršćanska duhovnost i mistika su u ovom, kao i u drugim pitanjima školske teologije, znatno naprednije. Stoga u ovoj knjizi pokušavam teološko razmišljanje povezati s duhovnim, pastoralnim i društvenim promišljanjima o kulturi milosrđa“, piše on u korizmi 2012. godine u uvodu ove knjige koja je objavljena nepunu godinu dana prije izbora pape Franje.

„Poruka o Božjem milosrđu nije teorija daleko od svijeta i prakse, a nije ni puko sentimentalno očitovanje suosjećanja. Ona ima posljedice za život svakog kršćanina, za pastoralnu praksu Crkve i za doprinos koji kršćani trebaju dati za čovjeka dostojno, pravedno i milosrdno oblikovanje društvenoga reda“, piše isti autor.

(Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti)

Milosr­đe je prvi Božji atribut. Ono je Božje ime. Nema situacija iz kojih ne možemo izići, nismo osuđ­eni utopiti se u živomu pijesku.

Papa Franjo se jednostavnim i izravnim riječima obraća svakomu muškarcu i svakoj ženi na planetu te uspostavlja povjerljiv osobni dijalog. U središtu je tema koja mu je najviše na srcu – milosrđ­e – oduvijek glavni temelj njegova svjedočenja, a sada i njegova pontifikata. Sa svake stranice izbija želja da dopre do svih duša – unutar i izvan Crkve – koje traže smisao života, put mira i pomirenja, lijek za tjelesne i duhovne rane. Na prvomu mjestu da dopre do onoga dijela nespokojnoga i ranjenoga čovječanstva koji traži da ga se prihvati, a ne da ga se odbacuje: do siromaha i marginaliziranih, zatvorenika i prostitutki, ali i do dezorijentiranih i onih koji su daleko od vjere, do homoseksualaca i rastavljenih.

U razgovoru s vatikanistom Andreom Torniellijem – preko uspomena iz mladosti i dirljivih zgoda iz svojega iskustva pastira – Papa iznosi razloge za izvanrednu Svetu godinu, koju je silno želio. Ostajući svjestan etičkih i teoloških pitanja koja izranjaju on ističe da Crkva ne smije nikome zatvoriti vrata; naprotiv, zadaća joj je utjecati na savjesti kako bi otvorila pukotine za prihvaćanje odgovornosti i za udaljavanje od učinjenoga zla.

U iskrenu razgovoru papa Franjo ne izbjegava ni suočavanje s bitnim pitanjem odnosa između milosrđ­a, pravde i korupcije.

A kršćane koji se svrstavaju me­đu "pravednike" podsjeća: "I papa je čovjek kojemu je potrebno Božje milosrđ­e."

Nema čovjeka koji se nije upitao: "Ako je Bog dobar i svemoguć, zašto dopušta da njegova stvorenja pate i podnose bol?"

U ovom svojem značajnom djelu slavni pisac C. S. Lewis hvata se u koštac s ovim sveopćim pitanjem koje muči svako ljudsko biće jer neovisno o svojim uvjerenjima prije ili poslije svatko se suoči s patnjom, bilo svojom, bilo svojih bližnjih. Iznoseći razmišljanja proistekla iz vlastitoga bogata iskustva Lewis nastoji dati odgovor na jedno od najvažnijih filozofsko-teoloških pitanja: "Zašto bol i patnja? Zašto to Bog dopušta?" S dubokom
senzibilnošću, pronicavošću i suosjećanjem Lewis daje odgovore na ova ključna pitanja i s čitateljima dijeli svoju nadu i mudrost kako bi pomogao izliječiti svijet koji gladuje za istinskim razumijevanjem ljudske naravi.

Ova je knjiga namijenjena svima koji traže odgovore na ova važna pitanja, kao i svima onima koji traže mir i nadahnuće u ovomu nemirnom i nepredvidljivom svijetu koji se neprestano mijenja i u kojemu nema sigurnosti koja bi nas sačuvala od boli i patnje.