Ovaj rad u čast prof. dr. sc. Nikole Hohnjeca povodom 70. godine života priredila je Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta i Biblijski institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

On donosi važne radove napisane u čast slavljenika, dugogodišnjega profesora na Katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta, pročelnika Katedre, prodekana za nastavu istoga Fakulteta i predsjednika Instituta za biblijski pastoral, autora brojnih knjiga, znanstvenih i stručnih članaka i velikoga broja recenzija.

Osim bogate i opširne bio-bibliografije prof. Hohnjeca velik se broj bibličara, ali i teologa s raznih drugih teoloških učilišta i iz nekoliko država – ravno njih 30 - svojim stručnim radovima uključio u ovaj svečani zbornik.

Na temelju obrađenih tema načinjeni su i raspored i struktura zbornika koji u sebi sadrži četiri zasebne cjeline u kojima se nalaze radovi poredani prema određenoj logici. Prva i najveća cjelina nosi naslov Egzegeza i obuhvaća čak 12 članaka. Druga cjelina naslovljena je Biblijska teologija i sadrži teme o Božjoj riječi i njezinim oblicima u SZ, treća cjelina stavljena je pod širok naslov Ostale biblijske teme, a četvrta je naslovljena Crkva i društvo.

Knjiga je izišla kao suizdanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Kršćanske sadašnjosti.

Hrvoje Lasić, dominikanac i umirovljeni profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, objavio je u izdanju izdavačke kuće "Demetra" svoju treću samostalnu knjigu pod naslovom "U potrazi za istinom. Korespondencija Blondel - Garrigou-Lagrange".

Na više od 300 stranica profesor Lasić donosi prijevod (bilingvalno izdanje na francuskom i hrvatskom jeziku) korespondencije između Maurice Blondela (1861.-1949.), katoličkog filozofa, i Réginald Garrigou-Lagrangea (1877.-1964.), katoličkog teologa, o poimanju i definiranju istine u odnosu na naravnu i nadnaravnu zbilju.

Pored korespondencije knjiga sadrži Lasićev osvrt na život i djelo dvojice korespondenata te dva priloga o filozofsko-teološkom poimanju istine. Domagoj A. Polanščak u pogovoru je kontekstualizirao korespondenciju kao svjedočanstvo dinamičnog odnosa između modernog mišljenja i kršćanskog nauka. Na kraju knjige nalazi se iscrpna bio-bibliografija Hrvoja Lasića.

Štovanje svjedoka ranokršćanskoga vremena i martira iz IV. stoljeća i provincije Pannonia Secunda te njenih gradova Sirmija, Cibala i Singiduna proširilo se kršćanskim Istokom i Zapadom, a do nas iz mraka prošlosti prekriveni prašinom dopiru, zahvaljujući ponajviše katoličkim svetačkim kalendarima, uglavnom nepoznata svetačka imena, objedinjena skupnim imenom Panonskih ili Srijemskih mučenika: Euzebije, Montan, Maksima, Irenej, Polion, Donat, Sekundo, Bazila, Anastazija, Urzicin, Sinerot, panonski klesari Klaudije, Simforijan, Nikostrat, Kastorije (Sancti Quattuor Coronati / Četvorica okrunjenih svetaca ili Fruškogorski mučenici) i Simplicije te anonimnih sirmijskih Sedam Djevica.Stradali su u sumraku kasnoantičkoga svijeta u doba cara Dioklecijana, upamćenoga kao velikoga progonitelja kršćana, osim Euzebija, čije se stradanje datira u raniji progon, te Hermila i Stratonika, stradalih 315.

Zahvaljujući spomen-danu i svecima-zaštitnicima vinkovačke Župe I. Euzebiju i Polionu, njihova imena danas su poznata širim krugovima, posebice od 1972., kada crkva sv. Ivana Nepomuka u Vinkovcima mijenja ime u crkvu svetih Euzebija i Poliona. 

Iz Uvoda

Ova knjiga donosi raspravu o teorijskoj i praktičnoj naravi odnosa morala i religije, a svrha joj je pokazati što se danas misli pod moralom s obzirom na mnogostrukost znanstvenih pristupa, ali i činjenicu da je etika područje koje u zadnje vrijeme mnogi svojataju budući da je na neki način postala posvudašnja pojava koja nije više vezana isključivo uz religijski kontekst. Ova stručna rasprava i analiza vrijedan je znanstveni prinos interdisciplinarnoj analizi moralnog ponašanja u suvremenom hrvatskom društvu. Autori se oslanjaju na brojnu i relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu. Posebno su uvjerljivi zagovarajući potrebu za širom interdisciplinarnom suradnjom u daljnjim istraživanjima moralnih fenomena u hrvatskom društvu.

Knjiga daje ne samo jasan i argumentirani uvid u stanje rasprava oko fundiranja etike i njezine moguće veze s religijskim uvjerenjem nego i uvid u utjecaj vjerskog uvjerenja na ćudoredno ponašanje u hrvatskom društvu na temelju znanstvenih empirijskih istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj.

U radu se u četiri koraka obrađuje zadana tematika. Počinje se s, pod teoretskim vidom, veoma kompliciranom i teorijama ispunjenom tematikom morala, etike i porijekla moralnosti u kojoj su autori nastojali obuhvatiti različite pristupe i teorije… Drugi korak je kraća rasprava o razumijevanju religije kao i o odnosu morala i etike u religioznoj perspektivi. Nakon toga u trećem koraku obrađuje se odnos religije i morala da bi u četvrtom koraku autori analizirali utjecaj religije na moral u hrvatskom kontekstu.

Knjiga je izišla kao suizdanje Hrvatskoga katoličko sveučilišta i Kršćanske sadašnjosti

Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu obogaćena je monumentalnim rječnikom iz duhovnosti Dictionnaire de spiritualité ascétique et mystique.

Rječnik je objavljen u razdoblju od 1932. do 1995. godine, na 15100 stranica, u 17 svezaka. Tisuće suradnika iz cijelog svijeta i svih sfera života učinili su  od ovog rječnika ono što je: koristan rječnik  za svakoga tko želi saznati nešto o duhovnosti  iz različitih zemalja, pratiti evoluciju mentaliteta, institucija. Zato je ovo djelo više nego dictionnaire: ono je uistinu putokaz, vodič, učitelj u duhovnom životu, ne samo onima koji hoće da žive duhovnim životom, nego i onima koji treba druge da vode.