„Ontologija, ukoliko se ne zatvara u nekakav oblik samodovoljnosti, uvrštava se među temeljne dimenzije filozofijskog mišljenja. A mišljenje, filozofijsko mišljenje, ali i svako drugo mišljenje, jest ili kritičko (a to znači: ništa se ne uzima zdravo za gotovo zato što 'tako svi misle', ili jer tako govori zdrav razum ili jer tako propovijedaju bilo ovozemaljski bilo pak vjerski autoriteti, te stoga svaki stav podliježe propitivanju i preispitivanju, kojim se ono što je vjerodostojno odvaja od laži, obmana i predrasuda) ili mišljenja nema, nego na njegovo mjesto stupaju predrasude i dogme.“

(L. Veljak: Uvod u ontologiju)

Drevne narodne molitve koje se usmenom predajom prenose s koljena na koljeno u našim hrvatskim obiteljima, one koje su djedovi ostavljali u nasljeđe unucima, koje su unuke s udivljenjem slušale od svojih baka prije spavanja i koje su majke kćerkama predavale kao dragocjenu baštinu za njihove nove obitelji, sada su po prvi put sabrane i sačuvane u ovoj iznimnoj knjizi kako bi mogle biti dio i vaše obiteljske baštine.

Monografija Najljepše molitve naših starih puno je više od knjige: njezine stranice s prekrasnim narodnim molitvama iz svih hrvatskih krajeva i obogaćene dojmljivim fotografijama iz narodne baštine, sadrže istinsko hrvatsko duhovno blago za sve naraštaje.

Noseći u sebi dašak minulih vremena, ove se molitve istovremeno odlikuju neprolaznom svježinom i ljepotom. Ova jedinstvena knjiga oblikovana je iz same naše zemlje, izrasla je iz srdaca i vjere naših obitelji i narodnog spomena na ono najvažnije što imamo i što želimo prenijeti naraštajima koji dolaze.

Bit i smisao kršćanstva sv. Ivana Pavla II. jedinstveno je izdanje u kojemu se prvi put objavljuju nedavno pronađeni i do sada nepoznati tekstovi ovoga velikog pape našega vremena. Pišući svoja duhovna promišljanja u godinama nakon Drugoga vatikanskog koncila Wojtyła u ovdje sabranim tekstovima s puno entuzijazma i nutarnjega žara čitatelju približava bit i smisao kršćanske poruke spasenja pomažući mu da preispita sebe i svoju (ne)vjeru u Boga.

Slijedeći u svojim promišljanjima stope sv. Pavla Wojtyła riječ po riječ istražuje Apostolovu propovijed Atenjanima. Time se ovim bezvremenskim tekstovima još jednom potvrđuje kao majstor čitanja Svetoga pisma te poziva da uđemo duboko u sebe i otvorimo se glasu koji govori u srcu. Jednako kao što se sv. Pavao na Areopagu obratio ljudima svih svjetonazora, tako se i Ivan Pavao II. u ovoj knjizi obraća svakomu čovjeku našega vremena, polako ga i strpljivo vodeći prema najvažnijim pitanjima životnoga smisla.

„Ovaj je zaboravljeni spis zahvaljujući Božjoj providnosti nedavno pronađen i može biti objavljen upravo u ovomu povijesnom trenutku kada svi iznova osjećamo potrebu za dubokom i sveobuhvatnom katehezom o istinama vjere, katehezom koja će nas cjelovito uvesti u otajstveno Božje djelovanje u našoj ljudskoj povijesti.“ Stanisław kard. Dziwisz, krakovski metropolit   

John Polkinghorne, ugledni teorijski fizičar i teolog, već je desetljećima jedan od vodećih autoriteta u tumačenju odnosa između znanosti i religije. U svojoj poznatoj knjizi Vjera u Boga u doba znanosti, nastaloj na osnovi popularnoga niza predavanja koje je održao na Sveučilištu Yale, propituje mogu li se religija i znanost uskladiti ili se nužno međusobno isključuju, odnosno kosi li se vjerovanje u Boga sa znanstvenim principima doba u kojemu živimo.

Namijenjena najširemu krugu čitatelja, ova pristupačno pisana knjiga progovara o raznim vidovima odnosa znanosti i religije. Polkinghorne tako istražuje novu naravnu teologiju te naglašava važnost moralnoga i estetskoga iskustva kao i ljudske intuicije vrijednosti i nade. On postavlja i pitanje
djeluje li Bog u fizičkomu svijetu, iznosi svoje ideje o ulozi teorije kaosa, istražuje mogućnosti budućega dijaloga znanosti i vjere te njihove zajedničke potrage za istinom.

Časopisi Publishers Weekly i Booklist uvrstili su svojedobno knjigu Vjera u Boga u doba znanosti u svoje top izbore najboljih knjiga o religiji, a sada ovu poznatu knjigu donosimo konačno i u hrvatskomu prijevodu, radu uglednoga fizičara prof. emer. Miroslava Furića, a doradio ga je prof. dr. sc. Stipe Kutleša, ugledni hrvatski fizičar i filozof.

Preuzeto sa stranica Verbuma