Nastala kao rezultat gotovo dvadesetogodišnjeg autorova bavljenja srednjovjekovnom filozofijom onkraj uhodanih klišeja i stereotipa o tom razdoblju filozofijske misli, knjiga studija Stjepana Kušara posvećena je središnjim tezama i predstavnicima one filozofijske i teologijske misli kojoj su temeljnim obilježjima bili zemljopisna policentričnost, otvorenost prema kulturnoj, jezičnoj, religijskoj i znanstvenoj pluralnosti te oslonjenost na srednjovjekovnu ideju autoriteta.

Djelo Igora Mikecina o ranogrčkom filozofu Heraklitu, jednom od naznačajnijih filozofa u povijesti filozofije, opsežna je monografija koja uz tekst i prijevod Heraklitovih sačuvanih fragmenata (odnosno, kako ih autor naziva, gnoma) donosi i autorove filozofijske i filologijske komentare.

Čitavu ovu složenu pastoralnu, teološku, misionarsku i eklezijalnu građu autorica je klasificirala u 274 leksikografske natuknice, prema popisu Papinskog godišnjaka (Annuario Pontificio) koji navodi sve živuće ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odnosno one koji danas djeluju u svijetu, ne spominjući ugasle ili one koje pak Sveta stolica još nije priznala.

U knjizi Obične stvari i slobodni Bog su sabrana objavljena i neobjavljena autorova razmišljanja koja s raznih strana pokušavaju upozoriti na važnost običnih stvari u ljudskome životu i na njihovu otvorenost onkraj granica ljudske egzistencije.

Zašto poznata Descartesova rečenica treba glasiti na hrvatskom Ja mislim, dakle jesam, a ne Mislim, dakle jesam, i zašto je to ipak zaključak?