Ovo je knjiga koja će baš za čitatelje osobno interpretirati Božju i nepogrešivu biblijsku poruku, voditi ih korak po korak, kao za ruku, putem, na kraju kojega se nalazi njihova osobna svetost. Svakako svetost u kršćanskom smislu, bez imalo popuštanja i licemjerja,
a to znači u jako zahtjevnom obliku. Čitanje ove knjige u sebi nosi određeni rizik.
Zapravo u njoj nećete naći nikakve kompromise, nećete razmišljati o slabostima drugih, nećete nikoga ocjenjivati, uspoređivati sa sobom, nego ćete cijelo vrijeme slušati kakav si Ti... Hoćete li to izdržati? Jeste li spremni čitajući ove stranice, polako, kirurškom preciznošću otkrivati svoju nutrinu? Štoviše, ako budete išli ovim putem možda ćete srušiti tvoj dosadašnji svijet, okrenuti se naglavačke vaša hijerarhija vrijednosti. Treba lude ljubavi, čvrsto ukorijenjene u Bogu, da se dobrovoljno odluči primiti križ svoga života. Odluka je na Vama!

Papa Benedikt ostat će zapamćen kao prvi papa našega doba koji se odrekao svoje službe, posvetivši se životu molitve i razmišljanja, "skriven od svijeta" u nekadašnjemu samostanu u vatikanskim vrtovima. U ovoj jedinstvenoj knjizi prekida šutnju: u povjerljivu razgovoru sa svojim dugogodišnjim sugovornikom Peterom Seewaldom prvi put u povijesti jedan papa pravi bilancu svojega pontifikata i svojega života.

Posljednji razgovori poput su duhovne oporuke Benedikta XVI. – dragocjena i intimna ostavština pape koji je svojom mudrošću i jednostavnošću privukao pozornost kako vjernika, tako i nevjernika.

U prisnu i dirljivu razgovoru s Peterom Seewaldom Papa emeritus prvi put govori i o poteškoćama, osjećajima i teškim trenutcima koji su prethodili njegovu odreknuću od službe te ujedno s iznimnom iskrenošću odgovara na pitanja o svojemu javnom i privatnom životu: o uspješnoj teološkoj karijeri, prijateljstvu s Ivanom Pavlom II., sudjelovanju na Vatikanskomu saboru i o izboru za papu, o nastojanjima da počisti "prljavštinu u Crkvi" (skandalu pedofilije među svećenicima, gej lobiju u Vatikanu, aferi Vatileaks), o svojemu nasljedniku papi Franji i odnosu s njime itd.

Čitajući Posljednje razgovore Benedikta XVI. imamo prigodu još se jednom obogatiti dubokim i jednostavnim mislima i duhovnim porukama ovoga iznimna čovjeka čiji su sjajni um i ponizno srce zadivili svijet.

Osnovna je intencija autora dati problematski prikaz pojma stvaralaštva, kako se promišlja u novijoj hrvatskoj filozofiji. Pritom je riječ o pokušaju kritičke interpretacije i su-mišljenja s nekim od najznačajnijih mislilaca koji su djelovali u krugu hrvatske filozofske kulture i dali joj osebujni pečat i ostavili značajan trag (Marijan Tkalčić, Danko Grlić, Ivan Focht, Gajo Petrović, Vanja Sutlić, Nikola Skledar, Esad Ćimić).  Njegov rad je inovativan i relevantan: temelji se kako na izvornim idejama u izgradnji filozofije stvaralaštva i analizi filozofskog pojma stvaralaštva tako i na istraživanju relevantnih hrvatskih filozofa.

Razjedinjenost hrvatskih zemalja, protuosmanski ratovi i oslobađanje dijela hrvatskoga etničkog prostora, migracije i demografski oporavak, reformski zahvati habsburških vladara na hrvatskome sjeveru i razvojni kontinuitet juga, gospodarski zamah pomorske trgovine, crkvene reforme i administrativni preustroj, bile su samo neke od temeljnih, nosivih odrednica koje obilježavaju 18. stoljeće hrvatske povijesti. U Zapadnoj je Europi to stoljeće – posljednje u ranome novovjekovlju – obilježeno i kao doba prosvjećenosti, galantnosti, raskošnoga baroka i prpošnog rokokoa, doba intelektualizma i stremljenja ka sreći koja se više ne odnosi samo na privilegiranog pojedinca, već na društvo u cjelini. Duh prosvjećenog stoljeća nije mimoišao ni hrvatske krajeve, nejednako se – s većim ili manjim zakašnjenjima i ovisno o zadanosti društvenoga razvoja pojedinih regija – odražavajući u svim temeljnim životnim sastavnicama…

Ova knjiga, u cijelosti usmjerena na hrvatsko 18. stoljeće, kroz dvadesetak poglavlja podijeljenih u tri središnje tematske cjeline teži predstaviti temeljne razvojne sastavnice toga prosvjećenoga doba. Od onih sastavnica koje se, promatrane na globalnoj, općehrvatskoj razini, odnose na vojno-politička zbivanja, upravne ustanove i sustav vlasti, sudstvo i prosvjetu, vojsku, zdravstvo, crkvene i vjerske prilike i svakodnevlje, do istih tih razvojnih čimbenika promatranih u svakoj od hrvatskih povijesnih regija zasebno. Naposljetku, u završnoj cjelini knjige hrvatske su zemlje predstavljene u međunarodnome kontekstu, promatrane s pozicija državno-političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa s europskim zemljama, ponajprije s onima u koje su bile uključene kao dio većih državnih cjelina.

Zbornik nosi naslov „Aktualne moralne teme”, a uredili su ga Marijan Steiner i Ivan Šestak. U Zborniku su sadržani slijedeći prilozi: M. Steiner “P. Ivan Fuček, S.J. – katolički moralni teolog”; I. Šestak “Filozofi u djelu Ivana Fučeka”; V. Pozaić “Sapientia vivendi”; T. Matulić „Bog u pitanju” kao izazov za teologiju; K. L. Flannery “Zašto bi danas katolici trebali studirati Aristotela?”; V. Dugalić “Božja objava u Kristu – ishodište kršćanskog morala”; L. Tomašević “Aktualnost moralne norme u katoličkoj teologiji”; M. Perković “Kršćanska ljubav. Kreposna ljubav je duša kršćanskog morala”; S. Baloban “„Posljedice” razdvajanja individualnog i socijalnog morala”; J. Valković “Tijelo bez tjelesnosti”; S. Vuletić-Ž. Filajdić-M. Ivančičević “Transhumanistička eugenika: protetička kiborgizacija ljudskog poboljšanja nanomedicinskim zahvatima”; Ján Dačok “Gender – oružje XXI. stoljeća? Antroploško-teološka analiza”; M. Radan “Nova svjetska industrija – zamjensko majčinstvo”; Š. Bilokapić “Važniji naglasci iz rasprava o moralnim pitanjima veznim uz spolno nasilje”.