Ova jedinstvena knjiga o milosrđu donosi duhovno blago sv. Majke Terezije, osvajajući srca čitatelja već od prvih stranica. U njoj nas ova velika žena našega doba uči kako živjeti milosrđe u svakodnevici te imati sretno srce i ispunjen život.
U našemu dobu najveći primjer radosna i ispunjena života kao i znak Božjega milosrđa prema svima koji su u potrebi upravo je sv. Majka Terezija, a sada u knjizi pod naslovom Poziv na milosrđe: Srca za ljubav, ruke za služenje njezino duhovno bogatstvo i poruka bivaju dostupni svima.
Objavljena u Godini milosrđa ova knjiga donosi zbirku do sada neobjavljenih tekstova sv. Majke Terezije, te ponizne i istodobno iznimne žene vjere čiji je utjecaj danas jednako snažan kao i za njezina života. Poziv na milosrđe donosi njezine silno duboke, a ujedno i jednostavne, pristupačne mudre misli o milosrđu i suosjećanju i o tomu kako živjeti djelatnu ljubav u svakodnevici čineći vlastiti život i život bližnjih bogatijim i ljepšim.
Tekstove za knjigu prikupio je i uredio Brian Kolodiejchuk, MC, postulator kauze za proglašenje svetom Majke Terezije, poznat i kao priređivač dviju prethodnih knjiga Majke Terezije: Dođi, budi Moje svjetlo i Gdje je ljubav, ondje je i Bog. U knjizi su sabrana i nikada do sada objavljena dirljiva svjedočanstva ljudi koji su bili bliski s Majkom Terezijom, a posebno je obogaćujuće što svako poglavlje završava kratkim promišljanjem i poticajima, kao i prijedlozima za provođenje u život tih poticaja uz popratne molitve koje je Majka Terezija molila u svojim pobožnostima.
Knjiga Poziv na milosrđe divan je spomen na sv. Majku Tereziju, a ujedno i obogaćujući duhovni izvor za sve ljude.
Riječ je o prvoj knjizi niza AMATECA, zbirci teoloških priručnika objavljenih na deset jezika, pod međunarodnom koordinacijom izdavača Jaca Book nadahnutih djelom i teologijom Henrija de Lubaca i Hanasa Ursa von Balthasara. Više je nego znakovito da cijela zbirka, sa sedam odsjeka i 22 knjige (na hrvatskome jeziku do sada objavljeno 12 svezaka), započinje knjigom najvećega suvremenog povjesničara religija, Juliena Riesa, koji je stopama Mircee Eliadea dao presudan doprinos definiranju novoga disciplinskog područja, utemeljenoga na osjećaju svetoga u čovjeku. Ova knjiga, naime, predstavlja čovjeka u potrazi za Bogom u sklopu i u svjetlu religijske antropologije, dakle, discipline koja se razlikuje od religijske etnologije, same povijesti religija i religijske sociologije. Ona proučava čovjeka bilo kao tvorca i korisnika svega onoga simboličnoga u svetome bilo kao nositelja religijskih vjerovanja prema kojima se upravljaju njegov život i ponašanje. Riječ je o čovjeku promatranomu u jedinstvu i svojemu totalitetu: čovjeku tijela i duše, srca i savjesti, misli i volje. Ta se antropologija temelji na životu i ponašanju homo religiosusa u odnosu na iskustvo svetoga. Julien Ries (1920.-2013.), svećenik, predavač na Katoličkome sveučilištu u Louvian-la Neuveu, osnivač Centra za povijest religija, predstojnik Orijentalnog instituta, član Tajništva za nekršćane, pisac četrdesetak knjiga iz područja povijesti religija.
Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti
Nakon opsežne i temeljite knjige „Teologija dvadesetog stoljeća“ (KS, 1999.) istoga autora, talijansko izdanje iz 2007. godine aktualizirano je dodatkom koje je predstavilo globalnu rekonstrukciju kršćanske misli XX. stoljeća u njezinim najvažnijim momentima, u njezinim najzauzetijim tematikama, u bitnim tekstovima koji obilježavaju njezin tijek.
Ova pak „Kratka povijest teologije XX. stoljeća“ pruža široj publici glavne crte prethodne veće knjige. To znači da će čitatelj u ovoj knjizi naći najkraće o teologijama XX. stoljeća koje se kreću od liberalne teologije do prekida koji predstavlja dijalektička teologija; od demitologizacije do teologije povijesti, pa sve do teologija koje su poniknule izvan europskog tla (latinskoamerička, afrička, azijska) i novih vrsta teologija (feministička i ekološka).
Ovo djelo je jasna i jezgrovita rekonstrukcija kršćanske misli u njezinim mnogostrukim licima, koja se trudi iznijeti na vidjelo kontinuitet dugog razdoblja i prekida koji su označavali njezinu dvijetisućljetnu povijest.
Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti.
Đakovo – Teološki fragmenti I.
U nizu Panni objavljena je sedma knjiga prof. dr. sc. Ivice Raguža, dekana i dogmatičara na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod naslovom TEOLOŠKI FRAGMENTI. Knjiga Teološki fragmenti donosi članke, razmatranja i eseje koje je autor, u posljednjih desetak godina, objavljivao u raznim časopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Autor u predgovoru «Teologija u četiri oka» piše sljedeće: «Nakana je da čitatelji mogu dobiti na jednom mjestu promišljanja o temama iz teologije, duhovnosti, filozofije i kulture. « Naslov Teološki fragmenti upućuje na činjenicu da je teologu omogućeno jedino fragmentarno misliti Boga koji se objavio u Isusu Kristu...Teolog također fragmentarno, uvijek dakako na temelju Božje objave u Isusu Kristu, promišlja, prosuđuje i kritički se osvrće na sva područja čovjekova života. Takva fragmentarna misao teologije podrazumijeva poniznost i ograničenost mišljenja, mišljenja koja se rađa iz strahopočitanja i zadivljenost i pred velikim Otajstvom, pred nadspoznatljivom ljubavi Kristovom...
Prikupljeni članci su tako jedno fragmentarno svjedočanstvo mišljenja Boga i čovjeka. Oni su plod autorova svetog nemira, ali također i grješnoga nemira, jer ovdje Boga misli ipak jedan teolog, grješnik. Ako čitatelj pronađe štogod grješno, nedostojno Boga i čovjeka, neka to pripiše samo i jedino meni, a ne vjeri. Neka to odlučno odbaci, ali neka bude milostiv autoru koji se barem trudio, kao grješnik, misliti Boga i čovjeka. A ako čitatelja razveseli pokoje promišljanje, ako ono u njemu pobudi onaj sveti nemir za Bogom, neka to ne pripisuje autoru, nego Bogu. Autora će to najviše radovati.»
Knjiga obuhvaća 582 str, cijena je 210 k. Može se naručiti na: communio.hr @gmail.com ili u Nadbiskupijskoj knjižari u Đakovu.
Knjiga obrađuje kršćanske pisce koji su pisali na latinskom jeziku. Naime, u razdoblju rimske književnosti nazvanom „stoljeća propadanja“, od 117. – 476. god., upravo zbog idejnoga i formalnog propadanja poganske književnosti, razvija se kršćanska latinska književnost, koja doživljava svoj procvat od 3. do 5. st.
Autor sažeto obrađuje povijesni pregled kršćanske književnosti pisane latinskim jezikom iz toga razdoblja. Pri tome ne donosi sve pojedinosti koje se tiču književnog stvaralaštva pisaca kršćanske književnosti, koje se obično naziva patrologija, već obrađuje značajnije autore navodeći njihova djela, ponegdje odlomke na latinskom jeziku i osnovne podatke iz života pisane ostavštine onih koje nazivamo (crkvenim) ocima i piscima.
Djelo predstavlja doprinos poznavanju vremena prve Crkve i njezinih pisaca, koji su formirali starokršćansku književnost.
Catholic Faculty of Theology in Đakovo
IBAN account:
Faculty: HR4523900011100474440
Dorm: HR3123900011500027586