Događanja

Novi naslovi

Ivan Pavao II.: Redemptoris custos. Apostolska pobudnica o osobi i poslanju svetog Josipa u životu Krista i Crkve

Ovaj dokument objavio je još, sada već, sveti Ivan Pavao II. 1989. godine, a razloge je naveo sam u uvodu: „O stotoj obljetnici objavljivanja enciklike Quamquam pluries pape Leona XIII. i tragom višestoljetnog čašćenja svetog Josipa, želim vam, draga braćo i sestre, ponuditi na razmatranje neka razmišljanja o čovjeku kojemu je Bog 'povjerio na čuvanje svoja najdragocjenija i najveća blaga' (…) Uvjeren sam, naime, da će ponovno razmišljanje o sudjelovanju Marijina zaručnika u Božjem planu spasenja omogućiti Crkvi, koja zajedno s cijelim čovječanstvom kroči prema budućnosti, uvijek iznova pronalaziti vlastiti identitet unutar toga otkupiteljskog nauma, koji ima svoj temelj u otajstvu utjelovljenja. Upravo toga otajstva Josip iz Nazareta bio je 'dionik' kao nijedna druga osoba, izuzev Marije, Majke Utjelovljene Riječi. On je u tome sudjelovao zajedno s njom; on je bio uključen u stvarnost toga spasenjskog događaja; on je bio čuvar iste ljubavi, čijom nas snagom vječni Otac 'predodredi za posinstvo, za sebe, po Isusu Kristu“ (Ef 1,5)“.

Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti

Milan Šimunović,Ivica Pažin: Promjene u katehetskom pastoralu župne zajednice

U povodu 50. obljetnice Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnice katoličkoga vjeronauka u školi te, kako navode, „zauzetijega promišljanja o novom shvaćanju župne kateheze“, dvojica vodećih hrvatskih katehetičara, obojica predstojnici Nacionalnoga katehetskog ureda HBK, objavila su ovaj inovativni priručnik pastoralno-katehetskog usmjerenja i kao građu za temeljitiju obnovu 'projekta odgoja u vjeri' u župnoj zajednici.

Svojom osnovnom tezom da je kateheza najuzvišeniji čin kršćanske ljubavi i da je njezin cilj zrelost vjere, autorski dvojac aktualnu krizu kateheze predstavlja kao providnosnu priliku za vraćanje izvornim načelima katehetskog djela Crkve iz kojih je moguće ostvariti nove i plodne pastoralno-katehetske korake. Temeljno usmjerenje autora je da Crkvu treba živjeti kao zajedništvo skromnosti, malenosti, manjine, a katehezu ostvarivati prije svega kao strpljivo djelovanje prema odraslima kojima treba pomoći da (p)ostanu kršćani, te kao djelovanje u župnim vjerničkim krugovima u kojima se sigurno raste u ljubavi, spoznaji, slavlju i zajedništvu.

Ova je studija nastala kao prinos novoj evangelizaciji koju promiču posljednje pape, a zaključujući je autori se i sami pitaju je li moguće premisliti i obnoviti župnu katehezu na drukčijim osnovama, a time i stimulirati 'novo lice' župne zajednice, potvrđujući to riječima pape Franje: „Svaki put kada se trudimo vratiti izvoru i ponovno otkriti izvornu svježinu evanđelja, javljaju se novi putovi, kreativne metode s različitim oblicima izraza, rječitiji znakovi, riječi bremenite novim značenjem za današnji svijet. Zapravo svako evangelizacijsko djelo uvijek je novo“.

Elred Rivalenski: O prijateljstvu

Poznati engleski srednjovjekovni svetac Elrad Rivalenski, čija su djela prevedena na brojne svjetske jezike, pred sam kraj svojega života napisao je spis „O prijateljstvu“, u kojemu dolazi do izražaja dubina misli i promišljanja srednjovjekovnog monaha. Svrha djela je podučiti mlađu subraću iz samostana o prijateljstvu. Oslanjajući se na Ciceronov tekst o prijateljstvu, na Jeronimove, Augustinove te biblijske tekstove, Elrad psihološki vrlo promišljeno piše o prijateljstvu u svim njegovim dimenzijama, te posebno inzistira na ravnoteži između razumske i emotivne dimenzije. Prijateljstvo opisuje kao cjeloživotni proces rasta i sazrijevanja čovjeka na području njegovih međuljudskih odnosa. Iako smješteni u srednjovjekovni monaški kontekst, sva zapažanja, savjeti i  upozorenja mogu se vrlo lako primijeniti u životu svakog pojedinca i pokazati mu put izgradnje na tom važnom području ljudskog života.

Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti

Damir Barbarić: Skladba svijeta. Platonov "Timej"

»Timej će možda uvijek ostati najneusporedivije Platonovo djelo, kao što je dugo vremena vrijedio kao njegovo glavno djelo. Takve mješavine svećeničkog dostojanstva i groteskne šale, najviše apstrakcije i najšire empirije, matematike i fantastike ranije nije bilo, a niti se ikada ponovno pojavila. (...) Nijedna prava prirodna znanost ne može postojati bez toga da zna za svoju vlastitu povijest. A u toj povijesti jamačno nema nijednog pojedinačnog pisanog djela koje je djelovalo tako duboko i tako široko kao što je to slučaj s Timejem. Napisati povijest njegova utjecaja bila bi velika zadaća, za koju bi se historijsko istraživanje moralo povezati s prirodoznanstvenim i medicinskim« (Paul Friedländer)

»Platonov dijalog Timej  jedna je od prvih rasprava o filozofiji prirode u cjelokupnoj zapadnjačkoj povijesti, koja je možda više od bilo koje druge utjecala na povijesni hod filozofije prirode i prirodne znanosti. (...) Iznimna, štoviše središnja važnost Platonova Timeja u dugom razdoblju europske povijesti sve do sedamnaestog i osamnaestog stoljeća, počivala je na kasnije više nikad dostignutoj sintezi kozmoloških, prirodoznanstvenih, psihologijskih, fizio-logijsko-medicinskih spoznaja s onima čisto teoretske, naime ontologijske, teologijske i etičke naravi. (...) U novije vrijeme, poglavito od tridesetih godina 20. stoljeća, učestalo se javljaju pokušaji da se naučavanja izložena u Timeju povežu s najnovijim fizikalnim spoznajama, prvenstveno onima polučenima u obzoru kvantne fizike i teorije fluidnih čestica i polja« (Damir Barbarić).

Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u »dugom« 19. stoljecu

Mnogo je događanja, promjena i procesa koji su obilježili hrvatsku povijest u »dugom « 19. stoljeću bez čijeg se poznavanja ne može shvatiti ni hrvatska suvremenost. Slijedeći svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stoljeću, a sa željom da se čitateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba, ova je knjiga podijeljena u tri velike tematske cjeline. Prva cjelina daje opći pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti, prati nadalje širenje modernih političkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.
Druga tematska cjelina slijedi metodološki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću istražuje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija. Naposljetku, treća tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom »dugog« 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale značajnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.

Na kraju svakoga teksta donosi se izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne zanimljive ilustracije i grafikoni. Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika, mahom srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi. Otvorenost prema novim koncepcijama, suvremenim temama i pristupima svakako su glavne odlike ove knjige te se nadamo da ce ih prepoznati i čitatelji – od znanstvenika i studenata različitih humanistickih i društvenih disciplina do najširega kruga čitatelja zainteresiranih za hrvatsku povijest i baštinu.

O »dugom« 19. stoljeću pišu: Juraj BALIĆ Tihomir CIPEK Dalibor ČEPULO,  Ljiljana DOBROVŠAK,  Zoran GRIJAK,  Zlatko HASANBEGOVIĆ,  Željko HOLJEVAC,  Arijana KOLAK BOŠNJAK,  Mirela KREŠIĆ,  Marino MANIN,  Dragan MARKOVINA,  † Tomislav MARKUS,  Kristina MILKOVIĆ ŠARIĆ,  Aleksandra MURAJ,  Filip NOVOSEL,  Robert SKENDEROVIĆ,  Slavko SLIŠKOVIĆ,  Dinko ŠOKČEVIĆ,  Vlasta ŠVOGER,  Marko TROGRLIĆ,  Jasna TURKALJ,  Josip VRANDEČIĆ,  Božena VRANJEŠ-ŠOLJAN,  Milan VRBANUS,  Zdravka ZLODI,  Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE i Dinko ŽUPAN. 

Preuzeto sa stranica Matice hrvatske

Contact us

Catholic Faculty of Theology in Đakovo

IBAN account:
Faculty: HR4523900011100474440
Dorm: HR3123900011500027586

 

The website KBF in Đakovo uses cookies to ensure a better user experience and functionality of the site. By continuing to browse the website, you agree to the terms of use.