Autori u knjizi prikazuju poznato marijansko svetište u Ilači. Pojavljivanje izvora vode i događaj Marijina ukazanja, prema ovdašnjim svjedocima, zbio se godine 1865. pa je u proteklih 150 godina to svetište ostavilo neizbrisiv trag u duhovnom, ali i kulturnom životu toga područja. Osim povijesnoga aspekta, autori nastoje iznijeti i vrednovati teološku, odnosno mariološko – marijansku važnost ilačkog svetišta, posebice u širim vjerničkim slojevima. Ova knjiga proizašla je iz predavanja koje su autori iznijeli na XXII. međunarodnom mariološkom – marijanskom kongresu u Lurdu od 4. do 8. rujna 2008. godine.

Predavanje pod naslovom Ilača kao marijansko svetište, uz druga predavanja održana u Hrvatskoj jezičnoj sekciji, objavljeno je u Zborniku radova Ukazanja Blažene Djevice Marije između povijesti, vjere i teologije, u izdanju Kršćanske sadašnjosti 2013. 

Zašto papu Franju napadaju kada kritizira suvremenu ekonomiju i staje u obranu siromašnih, prozivajući ga neznalicom ili čak marksistom? Takvi i slični komentari dolaze od pojedinih  libertarijanskih ekonomista, ali i iz nekih katoličkih krugova. No je li ovaj papa doista protiv kapitalizma i bogatstva? Što je to što on naziva ekonomijom isključivanja i nejednakosti? Zašto se zalaže za odbacivanje apsolutne autonomije tržišta i financijskih špekulacija? Postoji li u tomu kontinuitet crkvenoga socijalnog nauka ili je papa Franjo svojom oštrom kritikom kapitalizma učinio presedan u odnosu na svoje prethodnike?

Nastala kao rezultat gotovo dvadesetogodišnjeg autorova bavljenja srednjovjekovnom filozofijom onkraj uhodanih klišeja i stereotipa o tom razdoblju filozofijske misli, knjiga studija Stjepana Kušara posvećena je središnjim tezama i predstavnicima one filozofijske i teologijske misli kojoj su temeljnim obilježjima bili zemljopisna policentričnost, otvorenost prema kulturnoj, jezičnoj, religijskoj i znanstvenoj pluralnosti te oslonjenost na srednjovjekovnu ideju autoriteta.

Djelo Igora Mikecina o ranogrčkom filozofu Heraklitu, jednom od naznačajnijih filozofa u povijesti filozofije, opsežna je monografija koja uz tekst i prijevod Heraklitovih sačuvanih fragmenata (odnosno, kako ih autor naziva, gnoma) donosi i autorove filozofijske i filologijske komentare.

Čitavu ovu složenu pastoralnu, teološku, misionarsku i eklezijalnu građu autorica je klasificirala u 274 leksikografske natuknice, prema popisu Papinskog godišnjaka (Annuario Pontificio) koji navodi sve živuće ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odnosno one koji danas djeluju u svijetu, ne spominjući ugasle ili one koje pak Sveta stolica još nije priznala.