U izdanju Općine Gorjani i sunakladništvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog instituta za povijest, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskog restauratorskog zavoda objavljena je monografija Gorjani ‒ mjesto, ljudi, identitet, baština koju su uredili dr. sc. Dražen Živić i dr. sc. Ivana Žebec Šilj. 

Ova knjiga nastala je zahvaljujući nadahnutim poticajima da se o Gorjanima kao mjestu, njegovim ljudima, identitetu i baštini sazna nešto više jer su mjesto u Slavoniji i Hrvatskoj koje nije moguće zaobići kada se govori o povijesnoj i kulturnoj ostavštini. Sadržajna struktura knjige vezana je za obrađene tematske cjeline koje obuhvaćaju Gorjane od najstarijih tragova, njihova prvog pisanog spomena, preko povijesti i tradicije, sve do života u suvremenom vremenu. Opisana je slavna povijest mjesta, čiji pisani tragovi sežu u srednji vijek, odnosno u 1244. godinu, kada se Gorjani prvi put spominju u pisanim izvorima i upravo se ove godine obilježava 780. obljetnica prvog spomena. Tijekom 14. stoljeća Gorjani stječu status grada, ondje je stolovala palatinska loza obitelji Gorjanski, a mjesto u ovom razdoblju postaje jedno od najvažnijih središta današnjeg područja Slavonije. Ondje su se donosile važne odluke, odsjedali kraljevi, kraljice, osmanski vojskovođe te drugi velikani, a vodile su se i dvije važne bitke, koje su utjecale na državna zbivanja. Iako se do danas očuvalo malo ostataka koji govore o ovim slavnim vremenima, arheološka istraživanja nam svake godine otkrivaju nove spoznaje i lokalitete koji upotpunjuju povijesna saznanja. Otkriveno je više srednjovjekovnih lokaliteta od kojih su najvažniji gradsko središte Gora ili Gara i lokalitet Zorjaševo, a na oba lokaliteta su, između ostalog, pronađeni ostatci sakralnih objekata. Pritom novija crkva na lokalitetu Gori, odnosno Kamenišću jedna je od najvećih, ako ne i najveća crkva onoga vremena u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj i vezana je za nekadašnji dominikanski samostan. Kontinuitet crkvene povijesti može se pratiti i poslije, kada su na području Gorjana građeni i drugi sakralni objekti, od kojih se do današnjeg vremena sačuvala reprezentativna i obnovljena kasnobarokna Crkva sv. Jakova apostola. Vrlo važno mjesto zauzima i osmanska kula iz 16. stoljeća, kada su Gorjani bili sjedište kadiluka, a koja je u 19. stoljeću adaptirana u kapelu te predstavlja jednu od rijetkih građevina ovakvog tipa sačuvanih do današnjeg vremena. Njenu adaptaciju u kapelu inicirao je župnik Adam Filipović Heldentalski, književnik i teolog, koji je bio iznimno važna osoba svoga vremena i koji je iza sebe ostavio veliku materijalnu i nematerijalnu ostavštinu.

Riječ nakladnika

Objavljena je knjiga Osoba i vjera u fenomenologiji religije Bernharda Weltea u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakova, u nakladničkoj cjelini «Biblioteka Diacovensia». Autorica knjige je Suzana Maslać, profesorica filozofije na đakovačkom KBF-u.

Posljednje veliko djelo Marije Montessori, prvi put u hrvatskom prijevodu, objašnjava veličanstvenu sposobnost malenoga djeteta poznatu i kao upijajući um.

Poznata talijanska pedagoginja Maria Montessori u ovoj je knjizi sažela glavna otkrića do kojih je došla odgojna znanost njezina vremena. Ta su otkrića tada predstavljala pravu kulturnu revoluciju i izazov, a aktualna su i danas. Montessori polazi od neobične sposobnosti djeteta predškolske dobi da upija svoju okolinu, koju je nazvala „umom koji upija“.

Dijete može toliko više nego što obično mislimo. Zato trebamo imati bezgranično povjerenje u dijete. Iz toga stava proizlazi i autoričino poimanje besmislenosti nagrada i kazna, neprimjerenosti strogoga odgojnog stava, nametanja poslušnosti i slamanja djetetove volje. Uloga odgoja, stoga, ne bi trebala biti da se nasilno upliće u djetetov razvoj, nego da osigura najbolje uvjete za što bolji razvoj.

U nakladi Karmelskih izdanja (KIZ), u nizu „Teološka istraživanja“ (br. 9), objavljena je nova knjiga. Knjiga nosi naslov: „Obraćenje Edith Stein – hod prema istinskom bitku osobe u svjetlu Znanosti križa“. Radi se o doktorskoj disertaciji Marine Fischer na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izabrano peteročlano povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada jednoglasno ga je vrednovalo najvišom ocjenom (izvrstan, 5) i s najvećom pohvalom – summa cum laude. Na sveukupno 400 stranica rad predstavlja uistinu značajan doprinos izučavanju života, djela i, osobito, obraćenjaEdith Stein.

2021. godine organiziran je u Slavonskom Brodu znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem na kojem su nastupila 22 znanstvenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Srbije. Tri godine kasnije, kao trajan rezultat toga znanstvenog skupa predstavljamo javnosti ovaj zbornik radova. Gledajući naslove i sadržaj radova ovog zbornika, mi kao urednici smatramo da smo njime uspjeli afirmirati važno pitanje koje je istaknuto i u naslovu. Vjerujemo da će radovi u ovom zborniku dati brojne nove odgovore na temeljno pitanje imena i opsega Slavonije u srednjem i ranom novom vijeku, ali i da će biti poticaj za buduća istraživanja ove vrlo važne i složene teme.