Originalan autorski rad doajena hrvatske književnosti i kulture, izgrađen na temelju dugogodišnjeg teorijskog i likovnokritičkog djelovanja, predstavlja povijesni razvoj medaljerstva u Hrvatskoj, pri čemu je teorijski protumačen sam fenomen medalje - obrazloženi su njezina pojava, razvoj i značenje kao specifičnog medija, simboličkog artefakta te društveno-povijesnog i kulturno-vrijednosnog fenomena u povijesti ljudske civilizacije. Teorijski segmenti ove knjige temelje se na sintezi proučavanja medaljerstva s principima i metodama semiologije: svoju teorijsku raspravu o medalji Mesinger je, naime, razradio na posve originalan način - koristeći se teorijom znakova. Semantička analiza i semiološki pristup fenomenu medalje pritom proizlaze iz autorova domicilnog znanstvenog područja djelovanja, filologije. Mesingerova je opsežna studija polivalentan, interdisciplinarni traktat koji sjedinjuje različita područja, metodologije i diskurse - povijesnoumjetnički, povijesni, antropološki, lingvistički, semiološki - i to autentičnim stilskim izričajem gdje se stručno-znanstveni oblik izlaganja sjedinjuje s autorovim karakterističnim proznim, pa i poetskim stilom. Na lucidan i intrigantan način autor pokazuje kako je posredovanjem jednog danas marginalnog i marginaliziranog, ali nikako minornog (unatoč metričkim dimenzijama) medija, tijekom vjekovima duge prošlosti usustavljen poseban simbolotvorni mikrokozmos kao vjerodostojna refleksija, ali i vrijednosno mjerilo čitave jedne povijesti i kulture.

Knjiga je namijenjena sadašnjim i budućim stručnjacima-pomagačima čiji se svakodnevni posao temelji na komunikacijskom procesu: psiholozima, socijalnim radnicima, logopedima, liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima, (socijalnim) pedagozima, učiteljima, psihoterapeutima, rehabilitatorima. Primjerena je i laicima koji žele naučiti o komunikacijskom procesu i unaprijediti vještine komuniciranja, a korisna je rukovoditeljima, novinarima, komunikolozima i sl. Knjiga izvrsno spaja suvremene znanstvene spoznaje te praktične i primjenjive savjete. Zanimljiva je i dinamična, a napisala ju je vrsna i iskusna nastavnica koja zna kako potaći interes svojih čitatelja, čime im ne dopušta da ju ispuste iz ruku. Sveobuhvatna je i ne postoji ista ili slična knjiga na hrvatskom jeziku pa će zasigurno imati udžbeničku vrijednost. U knjizi možete otkriti pregršt vrlo korisnih savjeta i preporuka koje pogađaju točno ono što je potrebno za poticanje plodonosne komunikacije.
(iz recenzije prof. dr. sc. Nataše Jokić-Begić)

Dijalog Bruno Schelling je objavio 1802. godine, godinu dana nakon objavljivanja Prikaza mojega sistema filozofije, koji je označio početak nove dionice u njegovu filozofijskom razvoju, razdoblje takozvanog sistema identiteta (1801. – 1808.). Njime je Schelling nastojao ukinuti dihotomiju filozofije prirode i transcendentalne filozofije i njihovih principa: produktivnost prirode s jedne i spontanitet jastva s druge strane, kako ih je Schelling razvio u svojim spisima iz prethodnog razdoblja, te ih objediniti u višem principu, koji se određuje kao apsolutni um.
Prvi hrvatski prijevod Schellingova Bruna besprijekorno prenosi filozofijski smisao djela, a sačinjen je prema mjerodavnom izvorniku F. W. J. Schelling, Bruno oder über das Göttliche und natürliche Prinzip der Dinge, hrsg. von M. Durner, Felix Meiner, Hamburg, 2010. i uspoređen s kritičkim izdanjem toga djela u nizu F. W. J. Schelling, Historisch kritische Ausgabe, Reihe I: Band I,11,1-2: Schriften 1802, hrsg. im Auftrag der Schelling-Kommission der Bayerischen Akademie der Wissenschaften von M. Durner und I. Radrizzani, Frommann-Holzboog, Stuttgart-Bad Cannstatt, 2016. Prijevodu prethodi predgovor prevoditelja, koji obuhvaća napomene o nastanku, sadržaju i najranijem prijmu Schellingova dijaloga, a na kraju knjige nalazi se prijevod stručnih napomena njemačkoga urednika Manfreda Durnera. (Preuzeto sa stranica Školske knjige)

Krajem ožujka 2024. godine objavljena je knjiga “Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje”. Riječ je o multidisciplinarnom zborniku koji se bavi odabranim problemima intelektualne povijesti liberalizma, a nastao je temeljem znanstvenog kolokvija, posvećenog 300. obljetnici rođenja Adama Smitha, koji se održao na Kliofestu 2023. godine.

Urednici zbornika su studenti diplomskog studija moderne i suvremene povijesti Adrijan Štivić i Bruno Šagi, kao i profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju FFZG Darko Polšek. Zbornik je izdan u okviru Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije FFZG, a tisak je financijski poduprla zaklada Friedrich-Naumann-Stiftung für die Freiheit.

Ideologija liberalizma dijete je razdoblja prosvjetiteljstva i industrijske revolucije, društvenog i znanstvenog optimizma protomoderne i moderne. Predstavljala je dio procesa afirmacije građanskih društava u Europi i Sjevernoj Americi, napuštanja predmodernih društvenih, pravnih i gospodarskih okvira, obilježenih do tada nejednakošću ljudi prema rođenju, podrijetlu i staležu. – Borislav Grgin

Klasični liberalizam, sažet pod shvaćanjem primata individualne slobode, pojam je iz kojega se ideja dalje transformira pod utjecajima škola ili različitih nacionalnih okruženja, primjerice u konzervativni, nacionalni ili socijalni liberalizam; još je uvijek u upotrebi, iako je pitanje što danas predstavlja, odnosno što (još) može predstavljati?(…) Sadržaj ovog zbornika potvrđuje i potiče daljnja istraživanja. U sedam esejskih priloga različite duljine i analitičke usmjerenosti problematiziraju se različiti aspekti intelektualne povijesti liberalizma. – Filip Šimetin Šegvić

Nakana ovoga zbornika, a na tragu poticaja sa simpozija, jest ponovno pred čitatelje staviti važnost enciklike Ubi arcano Dei pape Pija XI. te tako vratiti Crkvu možda i zaboravljenim izvorima i nadahnuća za djelovanje laikata.

U zborniku su objavljeni vrijedni radovi: «Crkva nasuprot totalitarizmu za vrijeme pontifikata Pija XI.» (Grgo Grbešić), «Enciklika Ubi arcano Dei i Katolička akcija» (Vladimir Dugalić), «Klerikalizam i uloga laika u Crkvi od Pija XI. do pape Franje» (Jure Krišto), «Enciklika Pija XI. Ubi arcano Dei i utemeljenje Katoličke akcije u Austriji» (Jan Mikrut), «Katolička akcija u Italiji» (Tomislav Mrkonjić), «Katolička akcija u Hrvatskoj» (Daniel Patafta), «Udruge, dinamika i život Katoličke akcije u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji u međuratnom razdoblju (1918. – 1941.)» (Ivan Zubac), «Krčki biskup Anton Mahnić i katolički laikat» (Marko Medved) i «Ivan Merz – prvi promicatelj Katoličke akcije u Hrvatskoj)» (Božidar Nagy).

Ovo vrijedno izdanje na jedinstven je način pokušalo dati svoj doprinos razumijevanju uloge laika u Crkvi, ostajući pritom na tragu velikih poticaja iz povijesti Crkve. Ovaj zbornik bit će korisno štivo svima koje zanima povijest Crkve, ali i onima koji žele iznova sustavno promišljati o ulozi laikata u Crkvi.