"Moj pristup Ignacijevim uputama o meditaciji i kontemplaciji temelji se na dva uvjerenja. Prvo je to da njegove upute najbolje možemo razumjeti istražujući ono što Ignacije sam kaže u svojim Duhovnim vježbama: dopuštajući da nas sam Ignacije svojim vlastitim riječima pouči ovim metodama. Drugo je uvjerenje to da poučavanje o molitvi dobiva na težini kad se prezentira kroz iskustvo. Iskustvo daje život pisanoj riječi i otkriva njezinu primjenjivost za našu molitvu danas. Ljudi s kojima sam razgovarao podijelili su sa mnom svoja iskustva meditacije i kontemplacije i dali mi izravno dopuštenje da citiram njihove riječi. Ti ljudi predstavljaju mnoga zvanja. Neki su od njih svećenici, neki redovnici i redovnice. Većina su laici. Neki godinama mole sa Svetim pismom; drugi su tek nedavno počeli. Svi žive u uobičajenim okolnostima s obzirom na svoja zvanja: obitelj, zajednica, profesionalni rad, služba. Svi su zavoljeli molitvu sa Svetim pismom. Duboko sam zahvalan svima njima; njihova svjedočanstva čine najvrjedniji dio ove knjige."

Iz tiska je izišla knjiga »Prozori. Uvodnici urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije (2014. – 2024.)«, u vlastitoj nakladi autora, izv. prof. dr. sc. Borisa Vulića, svećenika, profesora dogmatske teologije i prodekana za nastavu i studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu te glavnoga i odgovornog urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Ovo djelo zbirka je uvodnika koje je dr. Vulić pisao kao glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije. Iako ih i dalje nastavlja pisati, u ovoj je knjizi odlučio sabrati sve dosadašnje uvodnike koje je pisao proteklih 11 godina, koliko i obnaša spomenutu službu urednika, koju mu je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić povjerio 2014. godine.

U predgovoru knjige autor ističe: »Svi su moji uvodnici željeli biti poput prozora – mjesta na kojima počinje miješanje osobnih uvjerenja čitatelja s važnim mislima drugih autora iz mnoštva priloga kojima je svaki pojedini uvodnik kanio biti tek prethodnikom. A to želim i ovom knjigom – da i ona bude prozor s kojeg će vam se pogled ponovno, ili možda po prvi put, upraviti prema Vjesniku Đakovačko-osječke nadbiskupije.«

Knjiga „Duhovna kriza inteligencije“ objavljena je 1909. u carskoj Rusiji. Donosi njegove zapise „Dekadentizam i mistični realizam“, „Ruski bogotražitelji“, „O psihologiji revolucije“, „Bunt i pokornost u psihologiji masa“, „Bolesna Rusija“, „Mereškovski o revoluciji“, „Pitanje inteligencije i nacije“, „Nadilaženje dekadentizma“, zapise koji su i danas aktualni, posebno s obzirom na novonastale političke, društvene i duhovne odnose u Rusiji i njezinoj okolini. U vremenu pisanja tih zapisa nacionalnom i religioznom preporodu Rusije stajali su rušilački „savez ruskog naroda“ i oni tajanstveni vladajući slojevi koji su u Rusiji podržavali mračnjaštvo, fanatizam i anarhiju.

Knjiga dr. Ilije Čabraje  »Post Bogu po volji. Biblijsko uporište i opravdanost posta« nesumnjivo je korisna literatura za hrvatsko govorno područje jer se u kratkim crtama iznosi biblijski smisao, potreba i korist posta.
Autor je pokušao praktično obuhvatiti cijelo Sveto pismo – što je vrlo težak posao – i tako dati duhovno-pastoralne smjernice u razumijevanju osnovnih crta posta u Starom i Novom zavjetu, ali i u praksi prve Crkve.
Čineći to, postigao je efekt »biblijskoga ključa“«kojim obilatu biblijsku temu sažima u izvanredno kratak koncept. Rječnik kojim se autor služi prilagođen je široj publici jer je i sama tema, kao i njezin sadržaj, usredotočena na praktični život vjernika.

Izv. prof. dr. Dubravko Turalija   

Bojan Žalec u svojoj najnovijoj monografiji predstavlja dio svojih istraživanja o S0renu Kierkegaardu, nordijskom Pascalu, kako su ga neki nazvali. Kierkegaard se često smatra začetnikom ili pretečom egzistencijalizma, ali svakako vrijedi da je Kierkegaardov utjecaj na filozofiju, ali i umjetnost, teologiju i kulturu općenito vrlo velik i važan. Kierkegaarda smo proučavali i u Sloveniji i o njemu pisali. Utjecao je na važne osobnosti slovenske intelektualne povijesti (Kocbek) i na sadašnje aktere slovenske filozofske i kulturne scene. Bojan Žalec jedan je od najboljih slovenskih poznavatelja Kierkegaarda, koji se sa svojim istraživanjima o velikom Dancu istaknuo i međunarodno, o čemu svjedoče njegove brojne publikacije u uglednim znanstvenim časopisima u zemlji i inozemstvu. U ovoj se monografiji usredotočio na teme koje su u središtu Kierkegaardova interesa: tjeskoba, nasilje, patnja sjedne strane te ljubav, njezini različiti oblici s druge. Ove središnje i složene pojmove predstavlja temeljito, sustavno, a istodobno što je moguće jasnije, zbog čega će knjiga mnogima pomoći lakše prodrijeti u zahtjevnu Kierkegaardovu misao. Kierkegaarda smješta u širi kontekst na primjer time što utemeljuje tvrdnju daje bio personalist, a u sljedećem koraku pojašnjava kakav je tip personalista bio.

iz recenzije Slavka Krajnca