Pokušaji na razmeđu filozofije i teologije dr. Stjepana Kušara sastoji se od šest poglavlja (Teodiceja ; Riječ ‘bog’; Kršćanski monoteizam; Je li bog sličan; Analogija i via negative; Jedan tekst Martina Bubera) s pridodanim Podacima o tekstovima; Kazalom imena i Bilješkom o autoru. Poglavlja su samostalne cjeline, sadržajno komplementarne te pridonose stvaranju jasnije slike o ciljevima koje je autor imao u svojim istraživanjima i promišljanjima.

Knjiga se zapravo sabire u temeljno pitanje: Kako misliti Boga? Kako razumjeti Božje značajke, bit, djelovanje? Možemo li umom pojmiti Boga tako da je riječ zaista o njemu, a da u tome ne progovaraju i svoje pravo ne traže ljudske potrebe, interesi, različite misaone sheme, pa čak i pretjerano samopouzdanje koje izvire iz takvog pristupa. Autor je u svome pristupu spojio izvanrednu informiranost o literaturi, hermeneutičku preciznost i oštricu spekulativnoga mišljenja.

(Preuzeto s portala Hrvatske sveučilišne naklade:
https://www.hsn.hr/product/1613/stjepan-kusar#:~:text=SKRIVENI%20BOG%20%E2%80%93%20Poku%C5%A1aji%20na%20razme%C4%91u,imena%20i%20Bilje%C5%A1kom%20o%20autoru. )

Autorica u knjizi skreće pozornost na židovski kontekst i sadržaj Isusovih parabola koje su poziv na kreativno razmišljanje. U analizi parabola koristila se Talmudom, koji premda se počeo zapisivati tek oko 200. godine poslije Krista, sadrži usmenu predaju Isusova vremena. Knjiga pridonosi upoznavanju Isusa kao mudrog i pobožnog Židova (što trajno i ostaje!) te ispravljanju uvriježenog protužidovstva kod velikog djela katoličkih vjernika i pastoralnih djelatnika,

( Iz rezencije prof. dr. sc. Mato Zovkić)

Sveučilišni udžbenik Medicinska etika nastoji jasno i pristupačno pomoći/olakšati praćenje nastave iz spomenuta predmeta uz razumijevanje osnovnih pojmova i koncepata te dati uvid u povijesni razvoj područja. Podijeljen je u sedam dijelova. Prvi se dio sastoji od predgovora i teksta o medicinskoj etici na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U drugome se dijelu daje uvod u područje medicinske etike. Treći dio bavi se odnosom liječnika i društva te donosi prikaz pitanja vezanih uz medicinski profesionalizam (priziv savjesti, rad Hrvatske liječničke komore). Četvrti dio knjige posvećen je odnosu liječnika i pacijenta, temeljnu odnosu u medicini. U petom dijelu udžbenika progovara se o etičkim pitanjima vezanim uz početak života (pobačaj, medicinski pomognuta oplodnja, prenatalna i antenatalna genetička testiranja). Šesti dio knjige bavi se etičkim pitanjima koja se javljaju u istraživanjima na ljudima i životinjama, ali i istraživanjima u neuroetici. Zadnji, sedmi dio knjige, bavi se etičkim pitanjima vezanim uz kraj života. Ovdje su obuhvaćena etička pitanja koja se javljaju u liječenju u intenzivnoj i palijativnoj medicini. Također se progovara o odlukama na kraju života od kojih neke, iako legalizirane u određenim zemljama u svijetu, postavljaju niz etičkih pitanja. Etička pitanja vezana uz transplantaciju organa također su prikazana u ovome dijelu udžbenika.

(Preuzeto s Portala Hrvatske sveučilišne naklade: https://www.hsn.hr/product/1605/medicinska-etika)

Knjiga U duhu i istini originalna je znanstvena monografija nastala na temelju niza pojedinačnih istraživanja objavljenih u obliku članaka i studija u različitim domaćim teološkim časopisima i zbornicima. Koristeći provjerene analitičke postupke, brojna vrela i opsežnu literaturu, autor je sustavno obradio niz tema koje inače nisu bile zastupljene u teološkoj literaturi te ih predstavio na vrstan znanstveni način. Izborom tema i načinom njihove obrade i istraživanja, u kojima dominira autorov živahan i lucidan stil, autor je  priredio vrijedno znanstveno djelo koje će jamačno biti nezaobilazna referenca širokog područja daljnjih znanstvenih istraživanja od teologije do kulturne antropologije. U duhu i istini će biti važno vrelo istraživačima u području liturgike, kulturne fenomenologije i antropologije, ali i svima drugima koje zanima kršćanska misao i obredna praksa.

(Preuzeto s portala Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/naslovnica/9330980-u-duhu-i-istini.html)

Bili su oci i zauvijek će ostati oci! Crkvenim se ocima s pravom nazivaju oni sveci koji su snagom vjere, dubinom i bogatstvom svoga učenja tijekom prvih stoljeća Crkvu preporodili i uvelike doprinijeli njezinu razvoju. Uistinu, oni su ˝oci˝ Crkve jer je po evanđelju ona od njih dobila život. Također su i njezini graditelji jer su oni – na jedinomu temelju koji postaviše apostoli, a to je Krist – izgradili temeljno ustrojstvo Crkve. Crkva i danas živi životom što ga crpi od svojih otaca; na ustrojstvu koje utvrdiše njezini prvi graditelji, ona se još i danas nadograđuje u radosti i patnji svoga svagdanjeg življenja i svojih tegoba.

Grgur iz Nise svojim tumačenjem Blaženstava poziva čitatelje da krenu na duhovni uspon tim uzvišenim evanđeoskim ljestvama iz zemaljskoga života put neba i života vječnoga.

(Preuzeto s Portala  Verbuma:  https://verbum.hr/o-blazenstvima )