Hrvatska historiografija nije se dosad u većoj mjeri bavila baranjskim povijesnim temama i pitanjima. Ovim zbornikom želimo potaknuti sustavnije zanimanje za povijest toga tradicionalno multietničkog prostora uz Dunav i u južnoj zoni središnje Panonske nizine.
Zbornik je rezultat znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem koji je održan 17. i 18. rujna 2020. u Osijeku. Povod održavanju znanstvenog skupa jest 100. obljetnica Trianonskog ugovora kojim je, u sklopu utvrđivanja granica samostalne Kraljevine Mađarske, povijesna regija i dotadašnja županija Baranja podijeljena na veći sjeverni i manji južni (jugoistočni) dio. Južni dio, smješten u kutu koji tvori sutok Drave s Dunavom, s glavnim središtima u Dardi i Pélmonostoru ili Monoštoru (od 1922. Beli Manastir), pripao je tada Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnijoj Jugoslaviji. U obnovljenom političkom okviru Jugoslavije nakon Drugoga svjetskog rata, jugoistočna Baranja postala je sastavnim dijelom Hrvatske kao jugoslavenske federalne jedinice te od tada zajedno sa Slavonijom tvori cjelinu slavonsko-baranjske makroregije na istoku Hrvatske. Skup je imao interdisciplinarni karakter, što je osobito izraženo u izlaganjima koja obrađuju teme iz arheologije i muzeologije. Skup se prvotno trebao održati od 21. do 23. svibnja 2020. na Filozofskom fakultetu u Osijeku, ali je zbog nepovoljnih epidemioloških prilika odgođen za rujan 2020. godine te je bio jedini povjesničarski skup koji se održao uživo te godine. U zborniku je 26 priloga sa skupa koji obuhvaćaju povijest južne Baranje od neolitika do 21. stoljeća.
(Preuzeto s portala Hrvatskog instituta za povijest- Podružnica Slavonski Brod: https://hipsb.hr/proizvod/baranja-kroz-povijest-zbornik-radova-znanstvenog-skupa/ )
