Zbornik predstavlja početak dugoročnijih ciljeva istraživanja složenih odnosa između filozofije i teologije u suvremenom kontekstu kako bi se otkrile prevladavajuće tendencije i pitanja koja se postavljaju. Radovi doneseni u zborniku žele pridonijeti dijalogu s onima koji imaju drukčiji svjetonazor i religijska uvjerenja. Važno područje istraživanja je i pitanje izričaja budući da filozofi i teolozi uvijek vode tešku bitku s jezikom, to jest kako izraziti istraživati neizrecivo i neobuhvatljivo na svakoj razini govora. Zbornik je podijeljen u četiri cjeline: „Humanističke znanosti pred suvremenim izazovima“, „Epistemološka previranja“, „Filozofija i teologija“ i „Moral i religija“, a sudjelovalo je šesnaest filozofa i teologa. „Imamo na umu da je zapadna civilizacija dubinski obilježena utjecajem kršćanstva, a u tome su važnu ulogu imali filozofija i teologija. Međutim, Crkva se danas više takvom ne poima i to pred nju postavlja nove izazove. Događaji se čine nepovratnima unatoč povremenim nategnutostima i stanovitim tendencijama isključivosti. Kao i uvijek, u razdobljima rastvaranja velikih sigurnosti sumnja se širi. Vjerovanje ide ruku pod ruku s agnosticizmom. Skepticizam, čini se, pobjeđuje tradicionalne vrjednote. Velike ideologije su na izmaku snaga i pojavljuje se nešto posve drugo i drukčije. Nikada nije bilo toliko ljudi na zemlji, a da istodobno individualne vrjednote nisu bile toliko uzdrmane. Danas upravo na toj razini postavljamo pitanje odnosa između filozofije i teologije povrh svih prošlih i sadašnjih peripetija“ pišu urednici ovoga zbornika kojeg su zajednički izdali Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost.

Ovaj rad u čast prof. dr. sc. Nikole Hohnjeca povodom 70. godine života priredila je Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta i Biblijski institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

On donosi važne radove napisane u čast slavljenika, dugogodišnjega profesora na Katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta, pročelnika Katedre, prodekana za nastavu istoga Fakulteta i predsjednika Instituta za biblijski pastoral, autora brojnih knjiga, znanstvenih i stručnih članaka i velikoga broja recenzija.

Osim bogate i opširne bio-bibliografije prof. Hohnjeca velik se broj bibličara, ali i teologa s raznih drugih teoloških učilišta i iz nekoliko država – ravno njih 30 - svojim stručnim radovima uključio u ovaj svečani zbornik.

Na temelju obrađenih tema načinjeni su i raspored i struktura zbornika koji u sebi sadrži četiri zasebne cjeline u kojima se nalaze radovi poredani prema određenoj logici. Prva i najveća cjelina nosi naslov Egzegeza i obuhvaća čak 12 članaka. Druga cjelina naslovljena je Biblijska teologija i sadrži teme o Božjoj riječi i njezinim oblicima u SZ, treća cjelina stavljena je pod širok naslov Ostale biblijske teme, a četvrta je naslovljena Crkva i društvo.

Knjiga je izišla kao suizdanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Kršćanske sadašnjosti.

Hrvoje Lasić, dominikanac i umirovljeni profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, objavio je u izdanju izdavačke kuće "Demetra" svoju treću samostalnu knjigu pod naslovom "U potrazi za istinom. Korespondencija Blondel - Garrigou-Lagrange".

Na više od 300 stranica profesor Lasić donosi prijevod (bilingvalno izdanje na francuskom i hrvatskom jeziku) korespondencije između Maurice Blondela (1861.-1949.), katoličkog filozofa, i Réginald Garrigou-Lagrangea (1877.-1964.), katoličkog teologa, o poimanju i definiranju istine u odnosu na naravnu i nadnaravnu zbilju.

Pored korespondencije knjiga sadrži Lasićev osvrt na život i djelo dvojice korespondenata te dva priloga o filozofsko-teološkom poimanju istine. Domagoj A. Polanščak u pogovoru je kontekstualizirao korespondenciju kao svjedočanstvo dinamičnog odnosa između modernog mišljenja i kršćanskog nauka. Na kraju knjige nalazi se iscrpna bio-bibliografija Hrvoja Lasića.

Štovanje svjedoka ranokršćanskoga vremena i martira iz IV. stoljeća i provincije Pannonia Secunda te njenih gradova Sirmija, Cibala i Singiduna proširilo se kršćanskim Istokom i Zapadom, a do nas iz mraka prošlosti prekriveni prašinom dopiru, zahvaljujući ponajviše katoličkim svetačkim kalendarima, uglavnom nepoznata svetačka imena, objedinjena skupnim imenom Panonskih ili Srijemskih mučenika: Euzebije, Montan, Maksima, Irenej, Polion, Donat, Sekundo, Bazila, Anastazija, Urzicin, Sinerot, panonski klesari Klaudije, Simforijan, Nikostrat, Kastorije (Sancti Quattuor Coronati / Četvorica okrunjenih svetaca ili Fruškogorski mučenici) i Simplicije te anonimnih sirmijskih Sedam Djevica.Stradali su u sumraku kasnoantičkoga svijeta u doba cara Dioklecijana, upamćenoga kao velikoga progonitelja kršćana, osim Euzebija, čije se stradanje datira u raniji progon, te Hermila i Stratonika, stradalih 315.

Zahvaljujući spomen-danu i svecima-zaštitnicima vinkovačke Župe I. Euzebiju i Polionu, njihova imena danas su poznata širim krugovima, posebice od 1972., kada crkva sv. Ivana Nepomuka u Vinkovcima mijenja ime u crkvu svetih Euzebija i Poliona. 

Iz Uvoda