U utorak, 18. ožujka 2025. godine, u dvorani biskupa J. J. Strossmayera Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu održan je znanstveni kolokvij povodom 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora. Kolokvij je okupio renomirane znanstvenike i teologe, koji su kroz stručna izlaganja rasvijetlili ključne teološke, povijesne i pravne dimenzije Nicejskog sabora. Skup je započeo uvodnim govorom i pozdravima dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ivice Pažina, koji je sudionicima izrazio dobrodošlicu i istaknuo značaj ove obljetnice za teološku i crkvenu zajednicu. Moderiranje skupa preuzeo je dr. sc. Ivan Zubac.
Prvo izlaganje, pod naslovom Kristološke implikacije Nicejskog vjerovanja: Ćiril Aleksandrijski i Nestorije, održale su izv. prof. dr. sc. Andrea Filić i izv. prof. dr. sc. Vanda Kraft Soić s KBF-a u Zagrebu.Predavačice su temu predstavile u obliku dijaloga, čime su oživjele povijesnu raspravu između Ćirila Aleksandrijskog i Nestorija, ističući njihove suprotstavljene stavove o odnosu božanske i ljudske naravi u Kristu. Ovaj interaktivni pristup učinio je izlaganje dinamičnim i pristupačnim, omogućivši jasnije razumijevanje teoloških posljedica njihovih učenja.
Drugo izlaganje, Politička teologija Euzebija Cezarejskog: Nicejski koncil i ‘hipoteka’ carske države, održao je izv. prof. dr. sc. Josip Knežević s KBF-a u Sarajevu. Predavanje je analiziralo ulogu cara Konstantina u Nicejskom koncilu te utjecaj Euzebija Cezarejskog na razvoj političke teologije. Poseban naglasak stavljen je na interpretaciju cara kao Božjeg izabranika i njegovu sakralizaciju u sklopu kršćanske misli.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, tijekom koje su sudionici imali priliku postavljati pitanja i razmijeniti mišljenja s predavačima. Kratka pauza omogućila je neformalno druženje i razmjenu ideja među sudionicima.
Posljednje izlaganje održao je izv. prof. dr. sc. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu, na temu Što još trebamo naučiti od crkvenog sabora u Niceji? u kojem se osvrnuo na dvadeset pravno-disciplinskih kanona Prvoga ekumenskog nicejskog koncila. Predavanje je obuhvatilo ključne kanone koji su regulirali crkvenu hijerarhiju, disciplinu klera i odnos prema onima koji su tijekom progona zanijekali vjeru. Prof. Vulić je istaknuo kako su ovi kanoni postavili temelje za rješavanje dogmatskih i pravnih pitanja unutar Crkve te omogućili postizanje većeg jedinstva i stabilnosti.
Kolokvij je zaključen riječima zahvale prof. dr. sc. Šime Šokčevića, prodekana za znanost i međufakultetsku suradnju KBF-a, koji je sudionicima izrazio zahvalnost na doprinosu i potaknuo ih na daljnje istraživanje tematike Prvog nicejskog sabora. Ovaj znanstveni skup predstavlja vrijedan doprinos Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu akademskoj i teološkoj zajednici, potvrđujući njegovu predanost promicanju teološke misli i znanstvene rasprave. Kroz analizu ključnih povijesnih i teoloških aspekata, potaknut je daljnji akademski angažman te je osnaženo promišljanje o trajnoj važnosti Nicejskog sabora.
Tekst: Marija Jakopović
Fotografija: Jelena Živković
