Trećeg dana Teološko-pastoralnog seminara program je započeo predavanjem Tvrtka Baruna, bivšeg člana Isusovačke službe za izbjeglice. U izlaganju pod naslovom „Suradnjom vladinog i nevladinog sektora, crkvenih i sekularnih institucija do izgradnje sustava“ prenio je iskustva višegodišnjeg djelovanja tijekom migrantske krize 2015./2016., kao i u projektima integracije u Hrvatskoj i inozemstvu. Govornik je naglasio da je ključ uspješnog rada s migrantima i izbjeglicama u širokoj suradnji – državnih institucija, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i lokalne zajednice. Posebno su istaknuti primjeri zajedničkog djelovanja s MUP-om i Crvenim križem u kriznim trenucima otvaranja kampova u Opatovcu i Slavonskom Brodu, pokretanja tečajeva jezika i pomoći pri zapošljavanju, kao i projekta preseljenja sirijskih obitelji iz turskih kampova u Hrvatsku. Barun nije zaobišao ni kritičke osvrte: institucionalna podrška Crkve u to je vrijeme, kako je rekao, bila ograničena, a pojedini crkveni autoriteti skeptični. Ipak, djelovanje Isusovačke službe za izbjeglice pokazalo je kako se vjerodostojnost Crkve očituje upravo u služenju onima na marginama. Zaključio je da se održiv sustav integracije može graditi samo zajedničkim snagama – kroz povezivanje državnog, nevladinog, vjerskog i privatnog sektora.

Drugo predavanje pod naslovom „Socijalna struktura kasnog modernizma i pitanje migracija“ održao je dr. sc. Jakov Žižić, politolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Analizirajući promjene društvene strukture od industrijskog do kasnog modernizma, istaknuo je da od 1970-ih zapadna društva prolaze duboke preobrazbe: nestanak industrijskog radništva, rast uslužnog sektora i nova podjela na novu i staru srednju klasu te nižu klasu.Nova srednja klasa, sastavljena od visokoobrazovanih stručnjaka u ekonomiji znanja, gravitira velikim gradovima i liberalnim vrijednostima. Stara srednja klasa, pak, ostaje vezana za lokalne zajednice i tradicionalne obrasce, često suočena s osjećajem defanzive pred kulturnim i gospodarskim promjenama. Posebna pozornost bila je posvećena migracijama i ulozi strane radne snage. Žižić je upozorio da, iako migranti doprinose održavanju ekonomskog sustava, iza tih procesa stoje primarno interesi kapitala i ideologije. „Kao kršćani trebamo biti humani i plemeniti prema svakom čovjeku, ali pritom ne smijemo biti naivni“, naglasio je predavač.

Završetak dana bio je obilježen Okruglim stolom, na kojem su sudionici zajednički sabrali uvide s cijeloga seminara, raspravili ih i oblikovali konkretne prijedloge. Oni će biti objavljeni i ponuđeni kao smjernice za pastoralnu praksu.

Tekst i fotografija: Ivan Vuković

Drugoga dana Teološko-pastoralnog seminara za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije, program je otvoren molitvom srednjeg časa, nakon čega su uslijedila predavanja i radionice posvećene aktualnoj temi migracija.

Prvo predavanje održala je dr. sc. Iva Tadić, viša znanstvena suradnica Instituta za migracije, pod naslovom Migranti i izbjeglice: pastoralne potrebe i izazovi. U uvodu je publiku potaknula da zamisli život u zemlji u kojoj nije moguće slobodno prakticirati vjeru, približivši time iskustvo mnogih migranata u Hrvatskoj.

Istaknula je kako Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan porast stranih radnika, osobito iz Nepala, Filipina i Indije, uz prisutnost izbjeglica iz Ukrajine i manji broj azilanata. Migranti se često suočavaju s kulturološkim šokom, izoliranošću i tzv. manjinskim stresom, što dovodi do psihičkih i somatskih poteškoća. U takvim okolnostima vjera i duhovnost pokazuju se kao važan oslonac, jer daju smisao i pomažu u integraciji. Tadić je naglasila da Crkva može igrati presudnu ulogu pružanjem humanitarne podrške, zagovaranjem prava, učenja jezika, kulturne razmjene i prilagodbe liturgije.

Drugo predavanje održao je doc. dr. sc. Zdenko Ilić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu na temu Kanonsko-pravni vidovi migracija. Dao je pregled crkvenih dokumenata od Rerum novarum do suvremenih smjernica Erga migrantes caritas Christi i najnovijih dokumenata Svete Stolice. Posebno je istaknuo pravo na dostojanstven život u vlastitoj domovini, ali i službu Crkve da, kad do iseljavanja dođe, prati migrante, štiti njihovo dostojanstvo i pomaže u integraciji u nove zajednice. Briga za migrante, zaključio je, nije tek pravna ili pastoralna dužnost, nego prije svega izraz kršćanske ljubavi. 

U nastavku dana održane su radionice: o ljudskom dostojanstvu i zdravlju migranata (dr. sc. Branka Gabrić), o suradnji Crkve i društvenih organizacija u pastoralu solidarnosti (Luka Kos, univ. mag. iur) te o duhovnoj i psihosocijalnoj skrbi za migrante s iskustvima Isusovačke službe za izbjeglice (p. Stanko Perica, univ. mag. theol.). Drugoga dana TPS-a ponovno je potvrđeno da migracije nisu samo društveni izazov, nego i prilika da Crkva bude bliska onima koji traže svoje mjesto u novoj sredini.

Tekst i fotografija: Ivan Vuković

U sklopu Teološko-pastoralnog seminara u Đakovu, održano je predavanje prof. dr. sc. Tončija Matulića pod naslovom „Ljudsko dostojanstvo kao temelj pastorala migranata – moralna odgovornost Crkve za solidarnost i pravednost“.